U Hrvatskoj za razminirana područja kakvo je Škabrnja ne vrijedi certifikat sigurnosti od 99,6 posto, nego 100 posto. Razminirano područje mora biti potpuno čisto od mina i tu nikakvih rezervi nema - naglasio je Jungwirth

Ponovnog razminiravanja Škabrnje neće biti jer za to nema nikakve potrebe. Ali u Škabrnji će se nastaviti razminiravanje prema planovima, sve dok ne bude razminiran čitav prostor oko Škabrnje - kazao je tijekom boravka u Zadru ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Oto Jungwirth. Pitanje o (ponovnom) razminiravanju Škabrnje novinari su uputili zbog poznatog događaja stradavanja četvero djece u Škabrnji od zaostale mine u razminiranom dijelu naselja, nakon čega se od strane predstavnika lokalne zajednica spominjala mogućnost upućivanja zahtjeva za ponovnim razminiravanjem Škabrnje.

Čini se da od toga ipak neće biti ništa, a čelnici HRC-a nisu ništa konkretnije kazali ni o tome kako se mina našla u središtu Škabrnje i čiji je to propust. Dodali su, pak, kako u Hrvatskoj za razminirana područja kakvo je Škabrnja ne vrijedi spominjani certifikat sigurnosti od 99,6 posto.

- U Hrvatskoj certifikat glasi 100 posto, odnosno razminirano područje mora biti potpuno čisto od mina i tu nikakvih rezervi nema - naglasio je Jungwirth. Taj se certifikat odnosi samo na područja ili tzv. crvene zone koje se razminiravaju, dok se za potencijalno sumnjiva minska područja - ako se nakon općega i tehničkog izvida (pregleda) utvrdi kako mina nema - daje samo mišljenje, a ne certifikat, što je ipak bitna razlika.

Na pitanje je li se za zadarsko područje trgovalo tzv. srpskim zapisnicima o minskim poljima, Jungwirth je izričito odgovorio kako HRC od osnutka prije pet godina nije trgovao zapisnicima ni za jedno područje, pa tako ni zadarsko. Svi su zapisnici dobiveni legalnim putem, a odlična suradnja, i to obostrana, postignuta je s Crnom Gorom.

Zapisnici mogu pomoći, ali i odmoći, pa se HCR i pirotehničari drže propisanog postupka razminiravanja koji jedini jamči sigurnost ljudi i razminiranih područja.

Na pitanje ne bi li razminiravanje trebalo ostaviti Hrvatskoj vojsci, a ne od mina stvarati tržište, te smanjuju li se nadmetanjem pirotehničarskih tvrtki kvaliteta i sigurnost posla u želji za obaranjem cijene i dobivanjem poslova razminiravanja, Jungwirth je rekao:

- Vojska je obučena za vojna razminiravanja u kojima je cilj proboj kroz minsko polje i svladavanje neprijatelja iza mina, dok je humanitarno razminiravanje nešto drugo i tu se čitavi prostor čisti od mina, što je velika razlika.

Osnivanjem HCR-a 1998. godine postojao je samo AKD Mungos koji je obavljao razminiravanje za 38 kuna po metru četvornome. Danas imamo 38 tvrtki za razminiravanje, a cijena po kvadratu iznosi 13 kuna i svi za tu cijenu normalno posluju. I ne samo to. U Hrvatskoj postoji 27 strojeva za razminiravanje, od čega su 22 stroja u vlasništvu domaćih tvrtki, a svaki stroj zapada oko 250 tisuća eura, što dokazuje da one ulažu u svoj posao i da ga obavljaju prema najvišim standardima.

Za vrijeme i nakon razminiravanja obavlja se strogi nadzor posla, a iako je zakonom propisano da se pregleda 0,5 posto površina metodom slučajnog uzorka, kod nas taj prosjek iznosi 1,3 posto površina. Ako se pronađe samo komadić gelera, tvrtka mora ponovno razminirati područje o svome trošku, što znači da im je i te kako stalo da posao obave kvalitetno - kazao je Jungwirth.