Starohrvatska glinena posuda je iznimno vrijedan nalaz, jer potvrđuje tezu da su Hrvati
obitavali na području Ravnih Kotara tj. na području današnje Škabrnje "OD STOLJEĆA SEDMOG".

Sam lokalitet nalaska posude je iznimno zanimljiv Arheološkom Muzeju Zadar jer
se radi o starom selu KAMENJANE koje se protezalo od Prkosa do Troglava.

Prvi put selo KAMENJANE (Villa Chameniani) se spominje 1070 god. a posljedni put 1700 god.

Inače takve posude su se nalazile u starohrvatskim grobovima u vrijeme kad su Hrvati bili pogani tj. nisu bili jos pokrsteni, znači imali su svoja božanstva i vjerovanja a jedno od tih je pokapanje mrtvih s glinenim posudama u kojima se nalazila hrana za zagrobni zivot.

Najčešće su mrtvi pokapani s predmetima dnevne upotrebe.

Sama posuda je izrađena od dosta dobro pročišćene gline pomješane s pijeskom i sitnim zrncima kalcija, dobro je i ravnomjerno pečena, pekla se na otvorenoj vatri pri temeraturi od 600? C na dnu posude je kružno ispupčenje, tu se radi o otiscima osovine primitivnog lončarskog kola kojeg su Hrvati neposredno po svom doseljenju u ove krajeve najvjerojatnije preuzeli od autohtonog stanovništva.

Među arheološkim nalazima na području Dalmacije najznačajnije mjesto pripada starohrvatskoj nekropoli na Ždrijelcu u Ninu (142 keramičke posude) pa Materiza kod Nina (16 posuda) a u Ravnim Kotarima: Kašić, Smilčić, Velim kod Stankovaca.

Ukupno u Hrvatskoj ima 45 lokaliteta i svega 300 glinenih posuda.

Damir Gurlica